Prisutne je pozdravio i predavanje otvorio predsjednik Vijeća, Blagoja Mirčevski. Među nazočnima bili su dr. Nikola Grozdanovski, počasni i doživotni predsjednik Zajednice Makedonaca u Republici Hrvatskoj, Zorica Velinovska, članica Savjeta za nacionalne manjine pri Vladi Republike Hrvatske te protojerej stavrofor Kirko Velinski, svećenik Makedonske pravoslavne crkve u Republici Hrvatskoj. Moderator je bio Jangel Malinov, član Vijeća.

Nakon kratkog uvoda o makedonskom toponimskom sustavu, njegovom karakteru i značenju, prof. Jačeva Ulčar nazočne je upoznala s opširnom studijom slavista Maksa Fasmera (Max Vasmer), koja je posvećena slavenskim toponimima u Grčkoj. Naime, Fasmer je u svojoj studiji predstavio prostornu rasprostranjenost, strukturu i etimologiju slavenskih toponima u Grčkoj za vrijeme između dva svjetska rata. Prof. Jačeva Ulčar zadržala se na periodu nakon Mladoturske revolucije i Balkanskih ratova, kada je počevši od 1909. godine inicirano preimenovanje, odnosno zamjena slavenskih toponima u Egejskoj Makedoniji grčkim, a koje je nastavljeno intenzivno i u 20-im godinama XX stoljeća uz pomoć specijalne komisije za preimenovanje koja je formirana od strane grčke vlade baš za tu svrhu. Preimenovanje slavenskih toponima u Egejskoj Makedoniji završilo je do kraja Drugog svjetskog rata.

Prof. Jačeva Ulčar osvrnula se i na stanje sa današnjom uporabom toponima i makedonskog jezika u dijelovima Vodena i Lerina sa najnovijim spoznajama s terena. Kao najinteresantnije spomenula je, da su nazivi mikro lokaliteta: bunara, izvora, njiva itd. ostala i danas slavenska, tj. nepromijenjena, zato što se ti nazivi prenose usmenim putem, s koljena na koljeno.
Na kraju, prof. Jačeva Ulčar predavanje je završila tumačenjem toponima Prespanskim dogovorom, koji je nepovoljan za Makedoniju, zato što toponimi označavaju povijesno, kulturno i identitetsko nasljeđe naroda ili lokalnog stanovništva. Od stvaranja makedonske države 1991. godine do danas nije formirana i ne postoji makedonska komisija za standardizaciju geografskih imena koja bi svojim radom sudjelovala u potkomisiji (UNGEGN) koja je nadležna za tu vrstu pitanja pri UN. Naime, takva Komisija bi definirala stav makedonske države vezano za toponime.

Nakon predavanja nastavilo se neformalno druženje s gošćom iz Makedonije.